Odgovor odborniku Jeliću: Rešenje problema je povećani broj sanacija Strelišta i proširenje deponije

19020.2025. – Načelnik inspekcijske sliužbe u opštini Kovin, Bogoš Tivadar, odgovorio je odborniku Ivanu Jeliću na pitanje u čijoj je nadležnosti smetlište na Strelištu i šta će se preduzeti zbog narušavanja privatnih poseda nepropisnim odlaganjem inertnog otpada? U odgovoru se kaže:

„Skupština Opštine Kovin je donela Oluku o određivanju lokacija za odlaganje inertnog i neopasnog otpada na teritoriji Opštine Kovin („Službeni list Opštine Kovin“ broj:7/2021). Ovom odlukom je propisano da su parcele broj 6507/1, KO Kovin, površine 10106 m2, kat.br. 6508 KO Kovin površine 1926 m2 i kat.br.6509KO Kovin površine 7450 m2 određene za odlaganje inertnog i neopasnog otpada. Član 7 iste odluke u delu održavanja deponije:
propisano je da je za održavanje deponija za inertan i neopasan otpad na teritoriji Opštine Kovin
odgovorno je JP „Kovinski komunalac„.
Nadzor nad sprovođenjem ove odluke vrši Opštinska uprava Kovin, preko komunalne inspekcije
i inspekcije za zaštitu životne sredine.
Komunalna inspekcija je u toku 2023. godine izdala 8 rešenja za sanaciju uređenje deponije inertnog otpada kod strelišta isto toliko i u 2024. godini.
Početkom 2025. godine JP „Kovinski komunalac“ je usmeno obavestio komunalnu inspekciju da je
radna mašina buldožer u kvaru, da je nabavka rezervnih delova u toku i da trenutno koriste
mašinu JCB sa kojim ne može kvalitetno da se održava ova deponija.
Prema rečima nadležnih iz JP „Kovinski komunalac“ za 10 dana se očekuje popravka velikog
buldožera. Takođe, je poznato da na ovoj lokaciji pored JP „Kovinski komunalac“ inertan i
neopasan otpad odlažu i sami građani i privredna društva.
Deponija nije obezbeđena fizičkim obezbeđenjem i ne postoji video nadzor.
Upravo takvo stanje koriste nesavesni ljudi , fizička lica i pojedini privrednici i svoj otpad
odnose i bacaju na atarski put a često i na oranice koje su u neposrednoj blizini.
Rešavanje ovog problema je da se poveća broj sanacija ove deponije ( sa osam na minimalno 12) i
eventualno proširenje parcele gde će se odlagati neopasan i inertan otpad.
Opština Kovin tokom 2025. godine planira da izradi Plan upravljanja otpadom koji je strateški
dokument i traje 10 godina, a rešavanje ovog problema će biti sastavni deo plana.
Plan upravljanja otpadom će definisati kakve mere će preduzeti Opština Kovin u narednih 10
godina u rešavanju sakupljanja , odvoženja komunalnog otpada, gde će biti locirani reciklažni
centri, kako će se realizovati odvođenje komunalnog otpada na Regionalnu deponiju u Pančevu,
kako će se rešiti odlaganje inertnog i neopasnog otpada.

Odlagalište otpada u danskom gradu Helsingoru, foto Forsyning Helsingor


Trenutno se radi na prikupljanju podataka sa terena, a do septembra 2025. godine planirano je da Ministarstvo zaštite životne sredine da prethodnu saglasnost, a nakon toga Skupština opštine Kovin usvoji ovaj dokument.
U slučajevima kada se inertni neopasan otpad od strane nesavesnih NN lica odlaže na parcelama suseda JP „Kovinski komunalac“ rešava u najkraćem roku, sklanjajući otpad koji se nalazii na poljskom putu ili na susednim parcelama.
Vlasnik zemlje na koje se najčešće odlaže inertan otpad je izjavio da je voljan da zameni
njegovu parcelu za neku drugu ali zvanični pregovori nisu započeti.“

Bahatost može dovesti do požara, ali je emisija gasova ovde toksična za sve, pa i za onog ko je smeće upalio. Centar Kovina

Ako se vratimo u prošlost, o regionalnoj deponiji i odlagalištu otpada govori se više od dvadeset pet godina, a Smederevo i Kovin imali su projekat od 2010. godine koji je trebalo da zaživi, no to se nije dogodilo. Potom je u opciji bila regionalna deponija Pančeva, no ni to se još nije dogodilo. Odlagalište otpada nije samo pitanje izbora mesta gde će se smeće odnositi. Ono je pre svega pitanje odvajanja i reciklaže kako bi se ukupna količina otpada smanjila. A takođe i saniranje na ekološki način, kako bi se maksimalno smanjilo zagađenje okoline, zemlje i vodotokova.

Kako su mediji zabeležili u Srbiji postoji nekoliko regionalnih centara za prikupljanje i saniranje otpada: Novi Sad, Sremska Mitrovica, Pančevo, Inđija, Kikinda, Subotica, Zrenjanin, Sombor i Vršac. Pre nekoliko godina Pančevo se pohvalilo da je uspelo da ostvari značajne korake na razdvajanju otpada, te da u tom pravcu čini i dalje korake, a i na edukaciji građana.

Nažalost, kako smo mi saznali u JP „Kovinski komunalac“ odnošenje otpada iz Kovina u Pančevo nije moguće, jer nije isplativo u sadašnjoj organizaciji, a i ne izdvaja se dovoljno novca iz budžeta za ovu namenu Takođe, prema onome što je u javnosti do sada poznato, ni kapacitet deponije u Pančevu ne može da primi toliku količinu.

I dok mi i dalje tražimo način da proširimo površine koje ćemo zagađivati otpadom, u danskom gradu Helsingoru, koji smo posetili zahvaljujući projektu Puls Evrope, selektovanje otpada doveli su do savršenstva. Nisu usamljeni, jer većina Evrope upravo na ovaj način smanjuje potrebu za odlaganjem otpada na zemljane površine i samim tim i zagađenje okoline.

Bačen leš životinje na prostoru Deliblatske peščare

Na primeru deponije u Helsingoru, vidi se da su stvari jednostavne kada se dobro osmisle, no ono što je primarno je svest o zajedničkom odnosu prema životnoj sredini. Mi smo decenijama u zaostatku, a Strelište je samo jedno od mesta gde je najjednostavnije doneti svoj šut i prosuti ga, čak i na put. I ne samo tu. kako kažu u „Komunalcu“ najčešće se smeće iz automobila i sa traktora i istovaruje na sam ulaz u deponije, odnosno smetlišta, a da za to niko ne biva ni kažnjen.

I dok se i Smederevo hvali da je zatvorilo staru sanitarnu deponiju, dotle smo svedoci da Smederevci svoje đubre donose preko mosta i bacaju i na Strelište.

Sve su ovo momenti o kojima treba da se ozbiljno razmišlja kada se radi projekat za plansko saniranje otpada. On ima, kako vidimo, desetogodišnji rok za realizaciju, a mi ni kante za odvajanje otpada nemamo. Za to vreme, zemlje Evropske unije uveliko otpad koriste za grejanje, reciklirju građevinski šut, stare prozore, stolove, tkanine i smanjuju količinu proizvedenog smeća, a omogućavaju preduzetnicima da ostvare dobit. Dok mi učinimo prvi korak, primena nacionalne strategije, zemlje Evrope otići će još desetleće napred. A sve je tako jednostavno, kada postoji volja, namera i dobar plan.

Kovinske info

Podeli vest:
4 1 vote
Oceni
guest
0 Komentari
Oldest
Newest Most Voted
Inline Feedbacks
View all comments