Sever poseduje naučne tvrdnje o lečenju i očuvanju čovekovog zdravlja naizmeničnim kupanjem u hladnoj i toploj vodi. Činjenica da se fetus nalazi u plodovoj vodi koja ga hrani, štiti od svih spoljnih uticaja i održava u životu, nesporno je medicinski opravdana i odvajkada se objašnjava kao prvi i osnovni lekoviti izvor.
Ovakva medicina kod Estonaca obilato se troši, najviše zimi. Mogu se videti kako iz ledenog mora ulaze u saunu, dobro se preznoje, izudaraju snopovima smreke umočene u esencijalna ulja, opuste mišiće, oslobode se od prouzrokovača svih boljki, a onda zarone u morsku vodu na još jedno rashlađivanje i dodatni užitak.
Otuda i tradicionalno martovsko takmičenje u plivanju, naravno na otvorenom moru. Ovom manifestacijom zvanično se zatvara zimska sezona kupanja koja se otvara početkom oktobra, kada temperatura vazduha ne prelazi deseti podeljak (nije poželjno), a temperatura mora par stepeni iznad nule, u najboljem slučaju. Od sportske opreme obavezni su kupaći kostimi, naočari za sunce(da ne bude iznenađenja), kao i štrikane kape i rukavice. Specijalna odela od neoprena predviđena su za surfere koji se mogu videti samo u najvetrovitijim danima. Tradicionalno takmičenje slobodnim stilom organizuje se za sve zainteresovane, od sedam do sto sedam, i nikakvi vremenski uslovi nisu prepreka za njegovo održavanje. Rame uz rame, u obeleženim stazama plivaju prijavljeni takmičari i neprijavljeni glečeri…
| Čitamo zajedno odlomke iz knjige naše sugrađanke i književnice Olgice Marinković. Njena knjiga „Jelena“ predstavljena je i u Kovinu, a mi u ovom kutku našeg lista prolazimo kroz izbor njenih tekstova iz knjige Lice od leda, inspirisane Estonijom gde sada živi naša književnica. Ali, ekskluzivno, i kroz neke neobjavljene delove. Svi koji žele da kupe neku od njenih knjiga, sa potpisom autorke, mogu to da učine putem whatsapp naloga na broj: +381 63 77 07 956 |
U ovom putopisu jedan ekstra tekst od nas, preuzeli smo ga sa Olgicine FB stranice, ali je zanimljivo saznanje da gde ima naših ima i naše kuhinje. I to je tako!
Talin se “ponovio”. Otvorio prvi balkanski restoran, na opštu radost balkanskog, a bogme i domorodačkog življa. Pod otmenim nazivom AJDE BRE. Kuvare je obučio kulinarski maestro Nikola. Naravno, Zemunac. Estonci će konačno shvatiti da ručak traje više od 7 minuta i da porcija ne izgleda samo kao neprivlačna dekoracija. Na tanjirima se služe mirisna jela na koje su sviknuti balkanski stomaci. Kad na sto stignu ćevapi sa lukom i kajmakom, nastaje međunarodni incident ukusa. Sarma i domaći uštipci izazivaju diplomatski skandal, a rakija u čokanjčićima trenutno je dobila status centralnog grejanja i neizostavnog prisustva na stolovima. Konobari posebno uveseljavaju goste i lome jezike dok služe pićkavicu (pljeskavicu) i kuretinu s mlinaca (ćuretinu s mlincima).
Talin se “ponovio”. Otvorio prvi balkanski restoran, na opštu radost balkanskog, a bogme i domorodačkog življa. Pod otmenim nazivom AJDE BRE. Kuvare je obučio kulinarski maestro Nikola. Naravno, Zemunac. Estonci će konačno shvatiti da ručak traje više od 7 minuta i da porcija ne izgleda samo kao neprivlačna dekoracija. Na tanjirima se služe mirisna jela na koje su sviknuti balkanski stomaci. Kad na sto stignu ćevapi sa lukom i kajmakom, nastaje međunarodni incident ukusa. Sarma i domaći uštipci izazivaju diplomatski skandal, a rakija u čokanjčićima trenutno je dobila status centralnog grejanja i neizostavnog prisustva na stolovima. Konobari posebno uveseljavaju goste i lome jezike dok služe pićkavicu (pljeskavicu) i kuretinu s mlinaca (ćuretinu s mlincima).